Na mjestu gdje se Cetina
ulijeva u more smješten je prekrasni stari primorski grad Omiš. Maleni naseljeni trokut je s istočne strane zagrađen strmim liticama Omiške Dinare,
a s druge dvije morem i rijekom Cetinom.

Vozeći se uzvodno desnom stanom Cetine, te kraške ljepotice,
naići ćete na predio izuzetne prirodne ljepote.
Šest kilometara od ušća, na mjestu gdje rijeka pravi luk,
cesta se odvaja od Cetine i uz strme Brižine, obrasle gustom borovom šumom, uspinje do Smolina. Tu se, na malenoj visoravni, na oko 200 metara
nadmorske visine, manje od tri kilometra zračne crte udaljeno od mora,
dvanaest kilometara solidnog asfaltiranog puta od Omiša,
stere pitomi kraj sela Kučića.

Izuzetno povoljna mikrotopografija mjesta uklopljenog
u brdsko-planinski okvir odvojaka Omiške Dinare s juga i sjevernim
vapnenačkih grebena tzv. Malog Mosora, čini Kučiće plodnom
zelenom oazom u širem orografskom slivu Cetine. Kučiće je,
za naše prilike veliko mjesto. Proteže se na,
otprilike 5,5 km2 katastarske površine.

S otvorenim obzorom prema poljičkim selima,
od Ostrvice do Podgrađa i krškoj zaravni od Katuna do Zadvarja,
ta izlomljena izdužena visoravan, s rasutim malim poljima i
zaseocima smještenim u zaklonici brdske kose, upravo odražava
optimalne okolnosti potrebite za organizaciju života i razvitak naselja.
U izuzetnoj ravnoteži prirodnih elemenata: plodnog flišnog tla i nekontrasnih mikroklimatskih uvjeta zacijelo su stvorene temeljne pretpostavke za stalno naseljavanje ovoga kraja već u davnoj prošlosti.
Sve će to utjecati i kasnije na uključivanje prostora današnjih Kučića u aktualne tijekove života i događaja u lokalnoj povijesti ovog kraja.

Za Kučiće saznajemo već davne 1315.godine.
U povijesnoj listini omiškog kneza JurjaII Šubića pisanoj
latinskim jezikom prvi put je spomenuto ime Kučića.
Listina je napisana 30.svibnja 1315.godine u tvrdom gradu Klisu,
stolnom gradu knezova Šubića. U noj se, zapravo, ne spominju Kučiće,
nego Kučićani i to u obliku Kukani. Povlastice spomenute u toj ispravi,
čiji se izvornik pisan na pergameni sada nalazi u Budimpešti,
a koje knez Juraj daje omiškoj općini (Ťcomunitas Almisiiť),
odnose se i na žitelje nekadašnjih Kučića, zabilježenih u listini pod nazivom Cuchani, pa knez piše:

Ť… et has omnes libertates et gratias volumus etiam quod Cuchani, yfnem (ses) Rogosnicem (ses), Brolanen (ses), et alii intra ipsorum positi metas habeat pleno iure…ť.      dalje